Glavna turistička sezona je za nama, posezona je počela dobro. U prvoj polovici rujna bilježimo odlične rezultate, na Kvarneru je promet dostigao razinu 2019.
Što se to dogodilo a da smo i sami iznenađeni?
1. Nakon dugog vremena nemogućnosti slobodnog kretanja i odlaska izvan zemlje, ljudi su se zaželjeli putovanja
2. Kao posljedica „ostani doma“ vremena, uštedio se novac namijenjen putovanju kao životnoj potrebi
3. Na putovanja se ide osobnim automobilom na odredište koje je udaljeno najviše jedan dan vožnje kako bi se u slučaju promjene uvjeta za povratak moglo brzo reagirati
4. Najvažnijim europskim emitivnim zemljama najbliži Mediteran s najbolje razvijenom ponudom smještaja za male grupe i obitelji je Hrvatska
5. Boraviti privatno , bez doticaja s nepoznatim grupama ljudi na putu i u smještaju važan je preduvjet turističkog putovanja
6. Epidemiološka situacija u Hrvatskoj je bolja od situacije u Portugalu, Španjolskoj, Francuskoj, Grčkoj
7. Strah, taj panični strah od ponovnog „zatvaranja“ zbog četvrtog vala Corone nakon 15.08., pokrenuo je masovne odmore od 1. do 15. 08.
Na valu dobrih vijesti, zadržavanja Hrvatske u narančastoj zoni gotovo do polovice rujna ali i promjene načina ocjenjivanja covid rizika, imamo i dalje dobar turistički promet.
Naime još u srpnju je njemački Institut Robert Koch objavio nove parametre za procjenu „covid rizika“. Ne gleda se više samo ukupan broj novozaraženih u dva tjedna i postotak pozitivnih na broj testiranih već se promatra ukupno stanje oboljelih, broj hospitaliziranih pacijenata i njihovo stanje, broj pacijenata na respiratoru i njihovo stanje i rasprostranjenost novih sojeva virusa. Po svim ovim parametrima Hrvatska se cijelo ljeto držala natprosječno dobro.
Naučili smo lanjsku lekciju
Za razliku od Portugala i Španjolske koji su se prerano i prenaglo otvorili i već u lipnju primili veliki broj britanskih turista, glavnih prenositelja delta soja virusa, Hrvatska je ipak postupala opreznije ove godine. Osim incidenata na neuralgičnim točkama, ostatak zemlje se prilično disciplinirao. Svijest o značaju turističkog prometa za nacionalnu ekonomiju i osobni standard stanovništva bila je jača od nestrpljenja za povratak na „staro normalno“.
Manjak ponude pred potražnjom
U špici sezone se dogodilo nešto što već dugo vremena nismo vidjeli – turisti su kucali od vrata do vrata i tražili smještaj. Bilo je slučajeva kad su ljudi tražili nužan smještaj, noćenje u garaži, bilo što. Zadnju takvu situaciju pamtim sredinom osamdesetih godina prošlog stoljeća. Takav pritisak potražnje neminovno je doveo do rasta cijena smještaja i ostalih pratećih usluga. Cijene su rasle iznad dosadašnjih limita a potražnja nije padala do konca kolovoza.
Što smo naučili?
Potvrdilo se zlatno pravilo da je Hrvatska jedna od geografski najbolje pozicioniranih turističkih zemalja na Mediteranu u odnosu na zemlje Europske unije. Upravo iz tih zemlja dolazi nam većina gostiju. Ono što smo učili još u osnovnoj školi, toplo more, razvedena obala, veliki broj otoka, čini Hrvatsku iznimno privlačnom za provođenje glavnog godišnjeg odmora. Dostignuta kvaliteta usluge uz dobar domaćinski odnos već godinama hrvatske domaćine svrstavaju na najvećoj OTA platformi među pet najboljih na svijetu. Hrvatski turizam je, pokazalo se, vrlo otporan na krize, brzo se vraća i pokreće ukupno gospodarstvo.
Odnos kvalitete i cijene
Ova, izvanredna godina, donijela je priliku za rast cijena. Potaknute velikom potražnjom cijene su rasle i iznad predviđenih limita. Naredno razdoblje će u fokus potražnje staviti odnos kvalitete i cijene. Obrana dostignutih cijena morat će se bazirati na stalnom unapređenju usluge, na treningu osoblja i stalnom praćenju trendova u turizmu. Taj proces započinje odlaskom zadnjih gostiju i traje do dolaska prvih iduće godine.
Nedo Pinezić