Koliki su stvarni troškovi kod iznajmljivanja smještaja turistima?
Često se pogrešno prikazuje bruto prihod kao zarada a jedini trošak porez i pristojba. Ako se ne uzima u obzir stvarne troškove, stopu povrata na uloženi kapital ali i amortizaciju ili investicijsko održavanje objekta, može se steći sasvim krivi dojam o profitabilnosti ove usluge.
Vrijednost objekta i amortizacija
Kada bismo, na primjer, kuću za odmor gradili kao obrt ili trgovačko društvo, računica bi bila sasvim drukčija od one kad stan u vlasništvu građana stavimo u funkciju iznajmljivanja smještaja turistima.
Kod nove investicije isplatilo bi nam se biti u sustavu PDVa jer bismo sav PDV sadržan u troškovima gradnje mogli godinama prebijati s PDVom na izlazne račune. Isto bi bilo i s PDVom na troškove redovnog poslovanja. Uzimajući u obzir visinu PDVa, ušteda nije mala.
Poslujući kao obrt ili trgovačko društvo imali bismo pravo objekt unijeti u vrijednost društva kao dugotrajnu imovinu. Tako stječemo pravo odbitka amortizacije na dugotrajnu imovinu po stopi od 5% na vrijednost objekta u trenutku početka poslovanja kroz idućih dvadeset godina.
To znači da bismo od godišnjeg prihoda umanjivali poreznu osnovicu za obračunatu stopu amortizacije. Računajući godišnju stopu povrata na uloženi kapital, ispada da godinama ne bismo plaćali porez na dobit.
Godišnja stopa povrata na uloženi kapital kod iznajmljivanja objekata iznosi između 4,5 i 6,5%.
Naravno ovdje treba uzeti u obzir trošak knjigovodstva i davanja na jednu plaću kao i činjenicu da objekt postaje imovina tvrtke kojom tvrtka odgovara za svoje poslovanje.
Stvarni troškovi
•Turistička pristojba, članarina i porez na dohodak
•Sva ova davanja su postala po svojoj naravi – porezna davanja. Turistička pristojba, turistička članarina i porez na dohodak su se pretvorili u „porez na turistički krevet“ . Sve se tri vrste davanja obračunavaju po registriranom krevetu ili kamp mjestu. Njihov zbroj u prosjeku iznosi oko 92,90 – 99,54 eura (700 – 750,00 kuna,) po krevetu.
•Posrednička provizija
•Provizija učinkovitih posredničkih agencija i portala se kreće oko 20% od prodajne cijene, ako računamo i trošak PDVa. Moguće je smanjiti ovaj trošak za par postotnih poena ali u pravilu bolje popunjenje vezano je uz veću posredničku proviziju.
Čišćenje, pranje, glačanje
•Čišćenje objekata za smještaj također poskupljuje. Cijene idu i do 2 eura (15,69 kn) po kvadratnom metru. To znači da čišćenje jednog apartmana od 60 „kvadrata“može koštati 120 eura.
•Tome treba pridodati potrošni materijal kao što su šamponi, sapuni, wc papir i slično.
•Pranje posteljine, kuhinjskih krpi, ručnika obračunava se po kilogramu. Ta se cijena za pranje kreće oko 3,31 do 4 eura po kilogramu. Cijena glačanja je obično 50% cijene pranja.
Čišćenje bazena i okućnice
•Čišćenje bazena se kreće oko 60 – 70 eura tjedno za dva čišćenja.
•Čišćenje i uređivanje okućnice se obično plaća po angažiranoj osobi na sat. Satnica za te poslove se kreće oko 10 – 20 eura (75,00-150,00) kuna.
Troškovi telefonskog priključka, interneta
•Bez obzira na to što se danas više fiksni telefoni ne koriste, putem telefonskog priključka spajamo se na internet. Internet je jedna od najvažnijih usluga u sklopu smještaja. Pored WI FI veze za osobne telefone, prenosiva računala, tablete, internet priključak koristimo i za praćenje tv programa.
•Troškovi priključka su jednokratni a troškovi korištenja variraju mjesečno od nekoliko stotina do tisuću kuna. (50 do 130 eura).Trošak ovisi o „paketu“ usluga i brzini interneta.
•Dobra stvar je što se ova usluga može staviti u stanje mirovanja do 6 mjeseci, za period kad kapacitet nije u funkciji.
Trošak električne energije
•Električna energija je do sada spadala u red umjereno velikih troškova. Najnoviji poremećaji na tržištu električne energije doveli su do značajnog poskupljenje koje prati, u manjem postotku, poskupljenje drugog važnog energenta – zemnog plina.
•Povećanju udjela električne energije u ukupnim troškovima pogoduju sve veći zahtjevi za klimatizacijom objekata, ugradnjom bazenske i wellness tehnike, većeg broja rasvjetnih tijela i općenito raznih potrošača koji podižu standard usluge.
•Ovi računi za apartman površine 60 „kvadrata“ mogu iznositi 39,81 euro (300 kn) do 66,36 eura (500 i više kuna) mjesečno.
•Zbrinjavanje otpada
•Posljednjim zakonskim izmjenama iznajmljivači su svrstani u „nekućanstva“ pa će plaćati zbrinjavanje otpada kao i gospodarski subjekti.
•Tako bi domaćinstvo s 10 kreveta moglo imati troškove zbrinjavanja otpada jednake jednom ugostiteljskom objektu s 50 sjedećih mjesta.
• Računi za zbrinjavanje otpada mogu bi biti i šest puta veći od dosadašnjih, oko 600,00 (80 eura) kuna mjesečno. Odlukama Vijeća općina i gradova mogu se odobriti popusti za iznajmljivače.
•Komunalne usluge
•U cijeni isporuke tekuće vode sadržan je fiksni i varijabilni dio i dio odvodnje fekalnih i oborinskih voda. Fiksni dio naknade odnosi se na održavanje vodovodnih sustava.
•Tako cijene u Hrvatskoj variraju od 1,31 euro (9,90 kuna) do 2,50 eura (18,9 kuna) po ‘kubiku’, odnosno kubnom metru potrošene tekuće vode… S tendencijom rasta
Tekuće održavanje objekta
Kuća, stan, apartman zahtijevaju povremene intervencije majstora raznih profila poput vodoinstalatera, električara, servisera perilica, internet majstora, servisera klima uređaja i slično.
•Cijene dolaska majstora bez obzira na utrošeno vrijeme, za, na primjer promjenu električnog bojlera kreću se oko 53 – 66,36 eura( 400 do 500,00 kuna. )Tome treba pribrojiti utrošeni materijal.
•Kreditna zaduženja
•Sva kreditna zaduženja vezana za izgradnju i opremanje objekta trošak su koji je podijeljen na mjesečne rate odnosno godišnje obroke. To je trošak koji je fiksan i dospijeva bez obzira na rezultate poslovanja. Kamate rastu pa će novo zaduženje biti popraćeno većim troškom.
Ukupni troškovi poslovanja
•Ukupni troškovi se kreću između 50 i 60% cijene bez amortizacije.
Dugoročna isplativost
Ako računamo stopu troškova i stopu prinosa na uloženi kapital dolazimo do sljedeće računice: Vrijednost objekta: 200.000 eura
Godišnji povrat po maksimalnoj stopi od 6,5% 13.000 eura
Trošak iznajmljivanja po stopi 50% 6.500 eura
Neto prihod 6.500 eura
Neto prihod bi bio oko 3,25% godišnje na vrijednost objekta. To znači da bi se investicija isplatila za 30 godina. To je računica bez amortizacije međutim uzimamo u obzir porast vrijednosti nekretnine kroz godina. Do sada smo imali rast cijena nekretnina na turistički atraktivnim područjima po prosječnoj stopi od 5% godišnje.
Upravo taj rast vrijednosti je glavni motiv ulaganja u nekretnine. Kratkoročno cijena nekretnine može varirati i u negativnom smjeru ali kroz dekade, svakih deset godina, vidimo konstantan rast vrijednosti.
Nekretnine su utočište kapitala u nestabilnim vremenima. Vidimo da inflatorni efekti umanjuju vrijednost novca, da je velika svjetska kriza u kontinuitetu (polikriza) sazdana od više različitih kriza ozbiljno poljuljala atraktivnost burzovnih ulaganja, kriptotržište je doživjelo slom, pa ostaju još zlato i nekretnine. Nekretnine se, za razliku od zlata, mogu koristiti istovremeno dok čuvaju i povećavaju vrijednost novca pa su popularnije širokom spektru ulagača.
Da li kupiti ili prodati nekretninu? Da li se zadužiti, kupiti, iznajmljivati? To su pitanja na koja svatko sam za sebe mora pronaći odgovor nakon dobrog izračuna svih troškova i prinosa.
www.dantes.com.hr