Održivi turizam – razvoj baziran na lokalnoj zajednici
Kao partner www.promohotel.hr organizirali smo 23. 02. „Destinacijski dan“, set izlaganja na temu upravljanja destinacijom. Zanimljiva predavanja kolegice i kolega iz turističkih destinacija imala su uvod kroz prezentaciju pojma održivi turizam i izazova u postizanju održivosti male lokalne zajednice.
Održivi razvoj
Pojam održivog razvoja stariji je od pojma održivi turizam. Još krajem osamdesetih godina prošlog stojeća stručnjaci Ujedinjenih naroda prepoznali su opasnosti linearnog razvoja i rasta na neobnovljivom korištenju zemljinih resursa.
Razvoj koji zadovoljava potrebe sadašnje generacije pri tome ne umanjujući mogućnost budućim generacijama da zadovolje svoje potrebe“ (WCED, 1987).
Svjetskog savjeta za okoliš i razvoj (World Commission on Environment and Development – WCED)
Održivi razvoj promovira kontrolirani rast, maksimalno očuvanje i racionalno korištenje resursa, a u cilju osiguranja dugoročnog gospodarskog i društvenog razvoja.
Održivi turizam
Svjetska turistička organizacija definira održivi turizam kao „turizam koji u potpunosti uzima u obzir trenutne i buduće gospodarske, društvene i okolišne učinke, brine se o potrebama posjetitelja, sektora, okoliša i destinacije“ (UNWTO, 2020) .
Za održivi je turizam potrebno informirano sudjelovanje svih relevantnih dionika i snažno političko vodstvo.
Dostizanje održivosti turizma trajan je proces koji traži stalno praćenje učinaka, uvođenje potrebnih preventivnih i/ili korektivnih mjera.
Da bi osigurao vrijedno iskustvo turistima, održivi turizam mora zadržati visoki stupanj zadovoljstva turista, podižući istovremeno svijest o održivosti i promičući prakticiranje održivog turizma među njima.
Smjernice UNWTOa
- Ekonomično, odgovorno i održivo korištenje svih prirodnih resursa koji čine ključne elemente turističkog razvoja;
- Očuvanje elementarnih ekoloških procesa i briga za očuvanje prirodnog bogatstva i bioraznolikosti;
- Poštivanje socio-kulturne autentičnosti zajednice domaćina, očuvanje naslijeđene i izgrađene kulture življenja lokalne zajednice;
- Očuvanje kulturnog bogatstva i tradicijskih vrijednosti lokalne zajednice;
- Doprinos međukulturalnom razumijevanju i toleranciji;
- Planiranje ekonomskih učinaka na dugo razdoblje uz pružanje socio-ekonomskih koristi svim dionicima turističkog odredišta uz poštenu distribuciju istih;
- Planiranje stabilnog zaposlenja i stabilnih mogućnosti prihoda od turizma kao i koristi društvenog standarda kroz društvene usluge svim domaćinima zajednice;
- Doprinos borbi protiv siromaštva.
Doživljajni turizam
Novi globalni trendovi u turističkim putovanjima već se nameću kao sve učestalija pojava. Ekološki svjesni putnici već zauzimaju 1/3 svih globalnih putovanja. Pri planiranju putovanja takvi putnici uzimaju u obzir svoj utjecaj na okoliš na putovanju ali i odnos turističkog odredišta prema okolišu. To, uz sigurnost, zdravstvenu i opću, postaju odlučujući faktori za poduzimanje putovanja.
Održivi – doživljajni turizam
Tema održivog, doživljajnog turizma mnogo je šira od organiziranja doživljajnih turističkih tura, od izgradnje glamping resorta i podizanja razine standarda usluge i cijene.
Ta tema počinje od suživota čovjeka i prirodnog okoliša, od promjene načina ponašanja u cilju smanjenja proizvodnje nerazgradivog i neobnovljivog otpada,
Ogleda se u pažljivom korištenju prirodnih resursa na obnovljiv način – bilo da se radi o plodovima mora, o šumama, o vodama, o divljem biljnom i životinjskom svijetu.
Globalno zatopljenje – najveća prijetnja
- Tropske vrućine koje dolaze u valovima kao posljedica globalnog zatopljenja, dramatično mijenjaju odnos putnika prema plaža-more navikama
- Zdravstvene vlasti upozoravaju na štetno izlaganje suncu u periodu od 11 do 16 sati
- Događaju i promjene u moru. More „cvjeta“ zbog previsokih temperatura. Iz istog razloga u Jadran dolaze kolonije meduza
- Krivoribolovci izlovljavaju morsku floru i faunu nesmanjenim intenzitetom,
- More u priobalju se nasipava neodgovarajućim materijalom pa sve to polako slabi do sada jake adute hrvatskog Jadrana.
- Ako more nije bistro i bogato životom, neće biti privlačno za ljubitelje takvog, baš za Hrvatsku, specifičnog mora.
Iz svega je vidljivo da je zaštita okoliša na kopnu i na moru, u podmorju iznimno važna zbog ekološke ravnoteže ali i osnove za razvoj turizma novog doba – održivog, doživljajnog turizma.
Podizanje svijesti
Koliko smo kao društvo svjesni ovih imperativa ? Da li razumijemo da će naš apartman ili stol u restoranu ostati prazan ako se kao društvo ponašamo suprotno očekivanjima ekološki svjesnih turističkih putnika ?
EU projekti ruralnog razvoja sve više daju naglasak upravo na navedene „stupove“ održivog, doživljajnog turizma. U aktualnoj financijskog perspektivi upravo će korištenje obnovljivih izvora energije i „pametno“ upravljanje uz pomoć digitalne tehnologije biti prevladavajući uvjeti za prijavu projekata.
Turizam se mijenja, mi se moramo promijeniti.
Što osigurava održivi turizam ?
Prihodi od turizma moraju služiti za dobrobit zajednice i očuvanje ekoloških, ekonomskih i socijalnih vrijednosti destinacije.
Zašto je to važno?
Turizam se razvija na osnovu prirodnih, kulturnih i ljudskih resursa neke destinacije. Ako se ti resursi unište nestaje i osnova za funkcioniranje jedinstvene turističke ponude, pada potražnja. Ako „pilimo granu na kojoj sjedimo“, nećemo dobro proći.
Ovo je jednostavan odgovor kojega će svatko razumjeti. Naravno cjeloviti odgovor je puno kompleksniji.
Dolazimo do pitanja opstanka naše civilizacije i planeta.
Zeleni plan razvoja
U razvoju ruralnog prostora koji je u najtješnjem kontaktu s prirodom vodi se računa o principima održivog turizma.
Nositelji razvoja usmjeravaju turističku industriju prema standardima odgovornog turizma.
Hrana, voda, energija, (lokalna), proizvodi se na odgovoran i održiv način, uz (re)afirmiranje autentične kulturne materijalne i nematerijalne baštine, poticanje demografskog rasta. To su osnovni resursi razvoja održivog turizma.
Obiteljski smještaj je dio turističke ponude bazirane na održivosti.
Kod održivog razvoja turizma se preporučuje iskorištavanje svih postojećih kapaciteta a tek onda pokretanje ekološki prihvatljivog načina izgradnje novih.
Novi pristup razvoju turizma
Održivi turizam postaje platforma za održiv razvoj ruralnih zajednica.
Stil života lokalne zajednice, očuvan okoliš, kulturno nasljeđe, glavni su razlozi rasta interesa turističkih putnika za neko područje. Novi pristup razvoju turizma počinje stavljanjem na prvo mjesto čovjeka, stanovnika lokalne zajednice.
Najprije moramo upoznati ljude, njihove vještine i mogućnost interakcije s posjetiteljima. Fokus je na stavljanje u funkciju svih postojećih resursa i infrastrukture prije nego li se razmišlja u novim graditeljskim zahvatima.
Najuspješniji je razvoj turizma u kojemu ljudi nastavljaju živjeti svoj stil života i spremno pozivaju turiste da im se pridruže.
Usporavanje – „Slowbalisation“
„Slowbalisation“ je novi pojam stvoren kao protuteža globalizaciji. Želi se naglasiti da je došlo vrijeme usporavanja procesa globalizacije.
Novi pristup razvoju turizma ide u pravcu „slowbalisationa“:
- Zaposli domaće / lokalne ljude, koristi domaće / lokalno, kupuj domaće / lokalno. –
- Turistički dolasci se više koncentriraju regionalno, kontinentalno (manji CO2 otisak, fleksibilnija putovanja zbog pandemije).
- Ponovo se koriste dolasci vlakom, sve više i hibridnim i e-automobilima.
- Kod planiranja smještajnih kapaciteta najprije se stavljaju u funkciju svi postojeći smještajni kapaciteti a tek onda se planira gradnja novih ali po „eco friendly“ načelima.
Ljudi žele privatni smještaj
Smještaj u privatnim stanovima i kućama u velikoj je ekspanziji u cijelom svijetu.
Netko će reći da su za to krive OTA platforme poput bookingcoma ili airbnbia, međutim uspjeh ovih platformi ne bi bio ovako ogroman da ipak želja za privatnim smještajem nije rasla iz godine u godinu. U početku svog djelovanja bookingcom čak nije ni poslovao s domaćinima, vlasnicima stanova i kuća.
Svjedok sam nastojanja da ih pridobijemo kao i neuspješnih razgovora s Expediom. Ipak prevladalo je ono „daj ljudima ono što ljudi žele“.
Svi iznajmljuju preko OTA platformi
Posljedica takvog razvoja događaja je ta da danas zaista nije teško doći do gosta i to iz preko 40 zemalja svijeta samo preko jedne OTA platforme. Zato se za iznajmljivanje smještaja turistima odlučuje sve veći broj vlasnika smještajnih objekata koji imaju prebivalište u poznatim turističkim odredištima. I vlasnici kuća i stanova za odmor koji nemaju prebivalište u turističkom odredištu također se sve više uključuju u iznajmljivanje svojih kapaciteta putem ovih platformi.
Nekomercijalni turistički kapaciteti
Nije samo smještaj koji se deklarira kao najam smještaja turistima konkurent u pružanju usluga smještaja onima koji su „stariji“ u pružanju usluge. Dapače, značajno veći kapacitet modernog, kvalitetnog smještaja nalazimo u novoizgrađenim stanovima i kućama za odmor koji se deklariraju smještaja nalazimo u novoizgrađenim stanovima i kućama za odmor koji se deklariraju kao„nekomercijalni nalazimo u novoizgrađenim stanovima i kućama za odmor koji se deklariraju kao„nekomercijalni turistički kapacitet“, koji nisu “kategorizirani”.
Takvog smještaja u Hrvatskoj ima gotovo tri puta više od onog klasičnog, turističkog, kategoriziranog.
Turisti postaju domaćini
Sve što je izgrađeno kao objekt za povremeno stanovanje zapravo je u svojoj naravi turistički kapacitet.
Kako god ga svrstavali, takav kapacitet ugošćuje značajan broj ljudi koji ovdje borave da bi u odredištu proveli svoje slobodno vrijeme. Nije rijetkost da objekt za povremeno stanovanje kupe ili izgrade turisti koji su zavoljeli odredište kroz svoje godišnje odmore. Tako turisti postaju domaćini.
Održivo i neodrživo
Masovna izgradnja stanova za povremeno stanovanje s vremenom ulazi u fazu kad taj kapacitet i nekoliko puta premašuje kapacitet stanova za stalno stanovanje. Danas se takav razvoj sve češće naziva neodrživim razvojem. Neodrživost dvostruko “pritišće” stanovnike u lokalnoj zajednici. S jedne strane veliki kapacitet smještaja za povremeno stanovanje zahtijeva velike i skupe komunalne kapacitete za opskrbu energijom, vodom, zbrinjavanje otpada, uređenje i održavanje javnih površina, cesta i slično. A to košta. S druge strane mali broj stalnih stanovnika na sebe preuzima veliki dio troškova takvog komunalnog sustava.
Osim izdvajanja poreza na dohodak iz bruto plaće za nesamostalan rad i samostalna zanimanja, stalni stanovnici plaćaju i povećana komunalna davanja zbog troškova koje je uzrokovala velika izgradnja stanova za povremeno stanovanje. Rastu i paušalna davanja na registrirani, kategorizirani turistički smještaj.
Pitanje opstanka obiteljskog smještaja
Ovako složenu situaciju još dodatno otežava nerazumijevanje vlasti pa se napori za postizanje održivosti poduzimaju u potpuno krivom smjeru. Donose se mjere za smanjenje i ograničenje legalnog, kategoriziranog smještaja u domaćinstvu.
Time se dodatno ugrožava opstanak lokalne zajednice jer bez dodatnih prihoda stalno stanovništvo neće moći podnijeti sve veća davanja. U trenutku kad legalno iznajmljivanje smještaja turistima postane neisplativo doći će i do erozije prihoda od poreza na drugi dohodak, od turističke pristojbe i članarine.
Gubitak obiteljskog smještaja – gubitak stalnog stanovništva
Otuđenje nekretnine od strane rezidenata, „starosjedilaca“ u pravilu znači da vlasništvo te nekretnine stječu ljudi koji nisu odrasli u toj sredini, nisu tu imali prebivalište. Oni nemaju društvenih ni emotivnih veza s ljudima, običajima, lokalnom kulturom življenja. Uobičajeno takav objekt novi vlasnici koriste kao stan za povremeno stanovanje, možda kao boravište.
Najčešće novi vlasnici, rodbina i prijatelji u takvom objektu borave u ljetnim mjesecima, rjeđe i vikendima izvan ljeta i u zadnje vrijeme nekoliko mjeseci ako im priroda posla (rad na daljinu) to dozvoljava ili su pak u mirovini.
Kroz navedeni scenarij zajednica gubi stalne stanovnike, zatvaraju se vrtići i škole, poštanski uredi, i poslovnice banaka, benzinske stanice, trgovine…
Što možemo učiniti?
Da bismo izbjegli pogreške na mjestima koja su tek krenula u ekspanzivni razvoj turističkih kapaciteta, najprije moramo naučiti lekciju propuštenih prilika za održivi razvoj u nekim poznatim turističkim mjestima na obali.
Sljedeći korak je proučavanje i implementacija dobrih programa u razvijenim zemljama kao što su Bavarska, Austrija, Švicarska, Italija…
(nastavlja se)