Što biste napravili da možete uzeti najbolje od Njemačke, Austrije, Italije i Francuske? – Švicarsku! Ovo nije neki vic već najkraći mogući opis Švicarske, države koja graniči s navedenim zemljama.
Povijest Švicarske složena je i zanimljiva
Tragovi ljudskog roda vode do Paleolitika. Stvaranje današnje zajednice naroda započelo je još u 2. st. Pr.K. kada su zapad ove planinske zemlje nastanili Kelti Helveti. 49. god. Pr.K. Cezar uvodi Rimljane na prostor tadašnje Švicarske. Tijekom 3,-4. st. Po. K. Na ovo područje prodiru Alemani.
U drugoj polovici 5. st. Po. K. Zapadni dio zauzimaju Burgundi. Još od 6. st. Po. K. Švicarska je, za vrijeme Karla Velikog, bila podijeljena na pokrajine Burgundija, Alemania i Langobardia. Do današnjeg dana te su granice ostale kao granice francuskog, njemačkog i talijanskog govornog područja.
Prvo ujedinjenje 1291.
Prvo ujedinjenje kantona Uri, Schwyz i Untervalden dogodilo se je još 1291. godine kao savez za obranu od Habsburgovaca. Uspješno savezništvo privuklo je uskoro i kantone Luzern, Zurich, Zug, Glarus i Bern. Prema kantonu Schwyz ovaj je savez dobio ime Švicarska konfederacija koji nosi i danas.
Vojno nepobjedivi savez primorao je Habsburgovce da priznaju konfederaciju mirovnim ugovorima 1389. i 1394. i odreknu se svih svojih feudalnih prava 1474. Porazom cara Maksimilijana I 1499. i mirom u Baselu, Konfederacija je stekla potpunu neovisnost. Naredna stoljeća obilježena su ratovima među kantonima zbog trgovačkih i vjerski razmirica.
1798. uspostavlja se (pod patronatom Francuske) Helvetska republika sa središnjom vladom, ustrojena su ukupno 23 kantona, donijet ustav i uspostavljen parlamentarni sustav vlasti.
Ustav iz 1848.
Konačan oblik suvremene države Švicarska dobiva ustavom iz 1848. godine koji je rađen po uzoru na ustav SAD-a. Savjetnički kabinet sa sedam članova čini izvršnu vlast, kojoj je na čelu predsjednik Konfederacije. Zakonodavnu vlast ima parlament sastavljen od Nacionalnog vijeća i Vijeća kantona, vrhovnu sudsku vlast ima Bundesgericht.
Glavni grad postaje Bern. 1874. godine uveden je princip referenduma, glavnog „sredstva odlučivanja“ o svim važnim stvarima. 1864. Ženevskom je konvencijom osnovan „Crveni križ“. Švicarska je zadržala svoju neutralnost u svjetskim ratovima ali i u postratovskim savezima. 1. 1. 2000. stupio je na snagu novi savezni ustav koji je ukinuo ustav iz 1874. godine.
Tek 2002. Švicarska postaje članicom UN-a a kao neutralna zemlje svoj odnos s EU-om regulirala je sporazumima Bilaterale I i II 2002., odnosno 2004. godine.
Današnja se Švicarska sastoji od 26 kantona, posljednji Jura, nastao je 1979. odcjepljenjem od Berna.
Švicarsko gospodarstvo jedno je od najstabilnijih u svijetu
Prema ukupnom BDP Švicarska je na 19. mjestu svjetske rang liste ali kada se BDP podijeli po stanovniku, tada Švicarska dolazi na visoko 4. mjesto u svijetu. Po konkurentnosti se švicarsko gospodarstvo svrstava na 8. mjesto, prema produktivnosti gospodarstva na 5. a prema primjeni visoke tehnologije u gospodarstvu na 3. mjestu u svijetu (nakon Švedske i Norveške a ispred USA).
Iako u našem narodu vlada mišljenje da Švicarci žive samo od kamata, istina je da je švicarsko gospodarstvo visoko razvijeno. Prednjače kemijska i farmaceutska industrija, zatim elektronika i elektrotehnika, slijede metaloprerađivačka industrija, strojogradnja, proizvodnja vozila i precizna mehanika. Sektor usluga sudjeluje s čak 60% u BDP-u dok samo financijske usluge čine 11% švicarskog BDP-a.
Dakle taj famozni švicarski BDP iznosio je u 2009. godini 67.560 CHF „po glavi stanovnika“.
Švicarci su u 2010. godini izvezli proizvoda i usluga u vrijednosti od 193,3 milijarde CHF a uvezli su vrijednost od 173,7 milijardi CHF. Nezaposlenih Švicaraca je početkom 2011. godine bilo je 1,7% ukupnog stanovništva, 134.905.
Oni koji rade prosječno zarađuju na godišnjoj razini od 29.000 CHF. To su članovi domaćinstva koji sudjeluju u radu u domaćinstvu i pomoćna radna snaga.
Menadžeri i akademska zanimanja najvišeg ranga do 100 000 i više CHF.
Poljoprivrednici, obrtnici od 50 do 70.000 CHF kao i tehničari.
Uredski službenici zarađuju oko 50.000 CHF godišnje itd.
Stanovništvo
Stanovnika ima Švicarska 7.952 555 od čega su stranci čak 1.815.994 stanovnika. Podjednako ima muškaraca i žena, većina su Rimokatolici i Evangelisti (podjednako zastupljeni) a na sve ostale vjernike i nevjernike otpada 19% stanovništva.
Švicarska zauzima površinu od 41 285 kvadratnih kilometara a stanovništvo je rasprostranjeno na cijelom prostoru relativno ravnomjerno.
Iako ima gotovo duplo više stanovnika od Hrvatske, Švicarska nema velikih, prenapučenih gradova. Najveći grad je Zürich s 382 906 stanovnika, slijedi Ženeva sa 191 237 stanovnika, zatim Basel – 169 019, Lausanne – 125 885 i Bern 123 466 stanovnika.
Već iz svega navedenog dalo bi se zaključiti da je Švicarska jedno od najpoželjnijih turističkih emitivnih tržišta.
Švicarska je međutim i svjetski br. 1 u uspješnosti turizma. Dakle turizam „made in CH“ najuspješniji je na svijetu. Ta se uspješnost naime mjeri po svim parametrima, od očuvanosti prirode, održivosti razvoja i primjene načela odgovornog turizma, do financijskih i socijalnih učinaka, razine zadovoljstva gostiju ali i razine zadovoljstva stanovništva turističkom ponudom i koristima od turizma itd.
Zanimljivo je da je 2012. godine bilo registriranih 4.742 hotela i lječilišta s ukupno 129 097 soba, odnosno 246 951 posteljom. Prosječan švicarski hotel raspolaže s 52 postelje.
Indeks cijena u turizmu je u odnosu na prosjek EU 155. Godine 2012. je Švicarska ostvarila 12,5 milijardi Eura prihoda od turizma i oko 38,6 milijuna noćenja.
Što govore podaci o Švicarcima kao turistima?
Godine 2012. su Švicarci ostvarili 18,1 milijuna putovanja , (12,9 u inozemstvu), čak 2,7 putovanja po stanovniku. Od toga se 66% odnosi na putovanja s više od 4 noćenja. Prosječno su ostvarili 6,8 noćenja po putniku, 7,5% na odmoru, 3,9 na poslovnim putovanjima i 4,9 na ostalim putovanjima. Na putovanjima su ukupno potrošili 18,2 milijarde Eura, 1.012 Eura po putovanju, odnosno 148 Eura po noćenju.
Na putovanje Švicarci najčešće idu privatnim automobilom / kamperom (43%) a čak 34% putovanja se realizira zrakoplovom, znatno više nego autobusom ili vlakom (16%).
Švicarci za smještaj na odmoru preferiraju hotele a najviše bukiraju putem interneta (94% stanovništva koristi internet).
Prve tri destinacije na koje Švicarci putuju su susjedne zemlje – Njemačka (21%), Francuska (18%), Italija (17%). Slijedi Španjolska, Austrija,Velika Britanija, USA Grčka, Turska, Azija… I Hrvatska se svrstala među 12 omiljenih destinacija.
Hrvatsku je 2013., posjetilo 184 755 Švicaraca koji su ostvarili 851 691 noćenja . Švicaraca dolazi u Hrvatsku više nego Rusa (164.867), Belgijanaca (164.562), Japanaca (157.354), Norvežana (142.063), Španjolaca (159.731)… u istom promatranom periodu.
Međutim tržišni potencijal Švicarske kao emitivnog tržišta za Hrvatsku daleko je veći .
Švicarska naime geografski spada u krug „drugih susjeda Hrvatske“, poput Austrije i Slovačke. Najbliža cestovna poveznica ide preko Milana u Italiji (500 km od Rijeke). Ticino, najjužniji švicarski kanton, udaljen je tek pedesetak kilometara od Milana.
Ne ulazeći u razloge do sada relativno slabo iskazanog interesa hrvatskog turističkog sektora za Švicarsko tržište, primijetit ćemo tek da su zemlje poput Turske, Španjolske, Italije, Njemačke, Grčke, USA… evidentno uložile veliki novac kako bi bile što prisutnije na ovom moćnom tržištu. Vidljivo je to na svakom koraku: po zakupljenim površinama na turističkim sajmovima, oglasima u medijima, plakatima, programima u turističkim agencijama, online marketingu.
Poželjno je biti zamijećen u Švicarskoj iz više razloga
Švicarska je 4. ekonomska sila svijeta mjereno po BDP-u po stanovniku a 19. po ukupnom BDP-u (kao „David među Golijatima“ poput Rusije, USA, Kine, Japana, Njemačke…).
Prosječna godišnja primanja stanovnika su daleko iznad europskog prosjeka. Poznati po visokim troškovima života, odličnim poznavanjem gastronomije, velikim interesom za aktivni odmor u prirodi i wellness, Švicarci znaju cijeniti dobru vrijednost za novac.
S godišnjom potrošnjom od 18 milijardi Eura na putovanjima (12,9 u inozemstvu) a tek 550 kilometara udaljena od Hrvatske cestom i dobro povezana avionskim linijama. Švicarska bi, očekivano, trebala biti u žiži interesa hrvatske turističke ponude.
Zbog ostalog značaja, a Švicarska je sjedište najvažnijih političkih, ekonomskih, znanstvenih, sportskih, humanitarnih međunarodnih asocijacija, snažna i prepoznatljiva prisutnost Republike Hrvatske u Švicarskoj konfederaciji od strateške je važnosti za našu zemlju.
Poželjnu, višu razinu„vidljivosti“ Hrvatska bi najlakše osigurala višestruko većim ulaganjem u turističku promidžbu i mobilizacijom poslovnih ljudi iz turističke branše na veću i ozbiljniju prisutnost u Švicarskoj.
