Što je bilo loše ove sezone ?
Uz vašu pomoć dobili smo pregled najznačajnijih problema ove, Covid 19, turističke sezone. Na ovo smo pitanje dobili ukupno 1171 odgovora iz svih krajeva Hrvatske. Očekivano, više odgovora je za ovo pitanje stiglo iz krajeva koji su bili više pogođeni posljedicama pandemije. Najviše odgovora stiglo je iz Splitsko dalmatinske i Dubrovačko neretvanske županije.
Ovom anketom kroz personalizirane odgovore dobili smo uvid u „stanje iza statistike“. Prosjek ne otkriva ispod i iznad prosječna stanja. Zato smo se potrudili, zadavši si ogroman posao, pročitati svaki od više od 7.000 odgovora. I u ovom nastavku, kao i kod pitanja „Što je bilo dobro ove sezone“, objavljujemo najučestalije i najzanimljivije odgovore.
Sažetak cijele ankete mogao bi se iskazati kroz jedan zanimljivi odgovor :“ Nema gužve, nema stresa, nema love“.
No odmah nakon tog odgovora slijedi jedan u sasvim drugačijem tonu: „Nema lošeg. Malo odmora naspram novca nije loše“.
Sljedeći je kratak „Nemam riječi“ kao i odgovor u nastavku: „Nemam zamjerki“.
Već ovih nekoliko odgovora pokazuje koliko smo različiti kao osobe u svojim očekivanjima ali i koliko je različita situacija, stanje životne sredine u pojedinom djelu Hrvatske.
Ipak u nekim se ocjenama slaže ogromna većina ispitanika: „6. i 9. mjesec prazni“, „manja zarada i davanja nedovoljno smanjena“, „izostanak avioletova“, „kratka sezona – niže cijene“, „puno otkaza“, „cjenkanje“, „neizvjesnost, stres“, „nagli prestanak sezone“, „dopuštanje masovnih okupljanja“, dopuštanje rada noćnim klubovima“, „odnos vlasti prema iznajmljivačima“, „neaktivnost turističkih zajednica“…
Dosta ispitanika ističe slabo uređenje plaža, slabo zbrinjavanje otpada, visoke naknade, lošu politiku prema turizmu, neorganiziranu zdravstvenu skrb turistima, slabo djelovanje stožera Civilne zaštite u pojedinim županijama…
Između sebe zamjeraju onima koji su pretjerano spuštali cijene, upozoravaju da su vikendice bile krcate rodbine i prijatelja bez nadzora, da se domicilno stanovništvo nije držalo preporuka o protuepidemijskim mjerama.
Zagreb je bio posebno pogođen potresom i izostankom letova kao i Dubrovnik. Ispitanici s Plitvica ističu puno manje dolazaka kao i ostali s kontinenta kojima su dolasci umanjeni za 90 do 95%.
Troškovi poslovanja su bili veći kao i davanja a cijene niže. Ističe se zanimljiv slučaj u selu Drašnice gdje je jedan ispitanik platio po 900,00 kuna svako od tri parkirna mjesta za goste unatoč vrlo lošoj popunjenosti smještaja.
„Nije bilo posla za sve“. „Slaba popunjenost većih apartmana, ljudi su u glavnom putovali sa obitelji“. „Nije bilo posla a cijela naša obitelj živi od turizma“ – glas je predstavnika tihe populacije, tako zvanih „nevidljivih“.
U jednom setu odgovora izmjenjuju se primjedbe na dozvole većih okupljanja kao i primjedbe na izostanak manifestacija i lokalnih fešti. Nedostajali su gosti više platežne sposobnosti, Amerikanci, festivalski turisti, stranci …
I dok su neki ispitanici kod prethodnog pitanja, „Što je bilo dobro ove sezone?“,hvalili zadržavanje nižih cijena trajekata, autocesta i prestanak plaćanja mostarine na Krčkom mostu, ovdje se neki ispitanici žale upravo suprotno – što se mostarina više ne plaća. Bilo je primjedbi i na lošu povezanost Šila i Crikvenice brodskom linijom.
Veliki broj ispitanika ističe nekorektnost Nizozemske, Italije, Slovenije, Austrije koje su nas stavile na crvenu listu kao zemlju u cjelini i to u špici sezone. Isto je i s nezadovoljstvom spram nedovoljne zauzetosti hrvatske diplomacije u nastajanju da se primjeni njemački model regionalnog praćenja epidemiološke situacije.
Podbacile su i velike booking platforme kao i najpopularnije agencije prema ocjenama ispitanika. Neke domaće agencije su ostale zatvorene kao i ugostiteljski objekti, ostali uslužni sadržaji, što iznajmljivače smeta.
„Gosti su se duže zadržavali u apartmanu, nisu išli u razgled mjesta“, jedna je od primjedbi. „Sezona je trajala samo dva tjedna“. „U Zagrebu nije bilo gostiju“, „U Dubrovniku nije bilo gostiju“. Za mnoge je ove sezone sve bilo loše.
“Loše je bilo saznanje da ćemo opet živjeti kao nakon rata, bez novaca”. Zaključuje jedan ispitanik koji na ovaj način zaključuje kolika je važnost turizma za opstanak naših ljudi na deindustrijaliziranim područjima.
Dantes.com.hr