Obiteljski smještaj u Hrvatskoj – trenutačno stanje
U Hrvatskoj imamo registrirano 110.000 domaćinstava s 660.000 stalnih postelja.U tom kapacitetu se ostvaruje 50% turističkih noćenja Republike Hrvatske. Izravno je u djelatnost uključeno 300.000 ljudi, domaćina i članova obitelji. Neposredno još 200.000 mikro poduzetnika i obrtnika, od vodoinstalatera do informatičara.
Godišnje ovaj smještaj, u tekuće održavanje objekata, investira 100 milijuna eura te u nove sadržaje još 100 milijuna eura. Ukupno je obiteljski smještaj najveći investitor u turizmu i najveći kreator poslova. Ukupan generirani prihod koji se temelji ovim smještajem, iznosi oko 3 milijarde eura godišnje. Na sam smještaj otpada do 30% ukupne potrošnje putnika.
Stanje rezervacija
Trenutno su otkazane rezervacije za četvrti, peti i djelomično šesti mjesec. Još uvijek ima malo otkaza za sedmi i osmi i deveti mjesec. Međutim, prvih šest mjeseci prometa gotovo da i neće biti.
Prve mjere Vlade RH su bile pravodobne i učinkovite. Konkretno, Ministarstvo turizma je smanjilo paušalnu turističku pristojbu za 50%, ukinulo pristojbu za pomoćne krevete te odgodilo obavezu rekategorizacije smještaja. Hrvatska turistička zajednica je pokrenula prvi puta informiranje domaćina o svim mjerama putem platforme „e visitor“. Što se poreza na dohodak tiče, omogućena je odgoda prve rate koja je dospjela 31. 3., a oproštena je druga rata koja dospijeva 30. 6.
50% umirovljenici, 30% obrtnici i poduzetnici
Imajući u vidu da 50% populacije domaćina predstavljaju umirovljenici s mirovinama do 2.000,00 kn, izostanak prihoda od turizma teško će pogoditi ova domaćinstva.
U velikom su problemu i domaćini koji imaju obrte i tvrtke u turizmu, a drugi prihod ostvaruju od usluga smještaja u domaćinstvu. Takvih ima 30%. Jedan dio domaćina se bavi slobodnim zanimanjima, poput turističkih vodiča ili imaju sezonske obrte, no oni još nisu došli na red za pomoć.
Zahtjevi prema Vladi Republike Hrvatske uz pomoć udruge Glas poduzetnika
Zbog svega navedenog traži se otpis svih fiskalnih i parafiskalnih dugova za vrijeme dok nema mogućnosti poslovanja. Također, traži se mogućnost beskamatnog moratorija kreditnih obveza za najmanje 14 mjeseci kod svih poslovnih banaka. Pored toga, domaćini traže da im se omogući beskamatno zaduživanje kod Hrvatske banke za obnovu i razvoj za mikro kredite do 15.000,00 eura sa svrhom održavanja tekuće likvidnosti na godinu dana. Iz tih sredstava bi se podmirivali troškovi života jer neće biti neophodnog prihoda od turizma. S obzirom na to da već postoji kreditna linija HBOR-a namijenjena domaćinima za podizanje kvalitete smještaja s maksimalnim iznosom do 50.000 eura, smatra se da se prenamjenom te linije može ljudima omogućiti zaduženje. To su sve mjere za preživljavanje.
Mjere za oporavak morat će se donijeti u pravcu nižih davanja i relaksacije uvjeta poslovanja jer će sva zaduženja koja su odgođena, ili nova koja su se morala dogoditi, doći na naplatu oporavkom turizma 2021. godine. To znači da će se najmanje iduće tri godine raditi samo za otplatu nagomilanih odgođenih obaveza.
Također već sada se treba krenuti u promjenu ekonomskog modela koji neće biti uvoznički, koji će stimulirati kombinaciju poljoprivrede i turizma, proizvodnog obrtništva i turizma.
Prvi turistički promet koji se očekuje ove sezone bit će pretežito promet domaćih turista i susjednih Slovenaca prema ruralnim krajevima obale (manja turistička mjesta) i zaleđa, a smještaj koji će se prvi tražiti bit će apartmani,(osobito s posebnim ulazom i privatnom terasom), kuće za odmor, mobilne kuće u kampovima i u manjoj mjeri plovila s kabinom za spavanje. U doba socijalne distance imat ćemo “beskontaktni turizam” u kojemu će digitalna tehnologija biti potpuni posrednik između gosta i pružatelja svih usluga u turizmu i ugostiteljstvu. Pravi, doživljajni turizam imat ćemo tek kada se u promet stave učinkoviti lijekovi i cjepivo protiv infekcije virusa Covid 19.