Nedjelja, 29 studenoga, 2020

Cikloturizam 4. – Kako pripremiti smještaj za cikloturiste ?

Najveća i najbolje organizirana nevladina organizacija koja zastupa interese biciklista je njemački ADFC -Allgemeiner Deutscher Fahrrad-Club (Bundesverband) e. V.(www.adfc.de) Sa svojih 175 000 članova i...
Više

    Najnovije objave

    Drugi val pandemije i zamijena uloga Hrvatske i susjednih zemalja

    Turizam i drugi val pandemije Covida 19 Drugi val sve više sliči na početak pandemije u ožujku ove godine. Situacija je bolja sa strane boljeg...

    Marketinško udruživanje iznajmljivača 2 – Modeli udruživanja

    Strukovna udruženja Interesno udruživanje nositelja iste djelatnosti u Hrvatskoj već dobro funkcionira. Poduzetnici se udružuju u udruge kojima je osnovni cilj ishođenje povoljnijih uvjeta poslovanja....

    Obiteljski smještaj u Hrvatskoj 1937.

    Tradicija kućne radinosti – obiteljskog smještaja u Hrvatskoj Kada se govori o obiteljskom smještaju, privatnom smještaju, kućnoj radinosti, pružanju ugostiteljskih usluga u domaćinstvu i na...

    Cikloturizam 4. – Kako pripremiti smještaj za cikloturiste ?

    Najveća i najbolje organizirana nevladina organizacija koja zastupa interese biciklista je njemački ADFC -Allgemeiner Deutscher Fahrrad-Club (Bundesverband) e. V.(www.adfc.de) Sa svojih 175 000 članova i...

    RTV PRETPLATA I SEZONA INKASATORA

    Kada krene glavna turistička sezona tada kreću i “ophodnje RTV inkasatora” po turističkim mjestima. Izuzetak nije ni ova “korona sezona”. HRT se ne odriče svog “harača”.

    Muke po pretplati i kako je sve počelo?

    U Narodnim novinama broj 137 / 10 objavljen je, tada novi Zakon o Hrvatskoj radioteleviziji koji je još uvijek na snazi. Nama je najzanimljiviji članak 34 koji upravo stvara veliku pomutnju u tumačenju i postupanju temeljem takvog tumačenja. S obzirom na potrebu sagledavanja svih odredbi navedenog članka, prenosimo ga u cijelosti:

    1. Svatko tko ima u vlasništvu ili posjedu radijski i televizijski prijamnik odnosno drugi uređaj za prijam radijskog ili audiovizualnog programa (u daljnjem tekstu: prijamnik) na području Republike Hrvatske koje je pokriveno prijenosnim signalom dužan je HRT-u plaćati mjesečnu pristojbu utvrđenu člankom 35. stavkom 2. ovoga Zakona, osim ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

    2. Kućanstva koja u vlasništvu ili posjedu imaju dva ili više prijamnika plaćaju mjesečnu pristojbu utvrđenu člankom 35. stavkom 2. ovoga Zakona kao da imaju jedan prijamnik.
    3. Fizičke osobe koje ne plaćaju mjesečnu pristojbu i nisu članovi kućanstva koje plaća mjesečnu pristojbu, dužne su plaćati pristojbu za prijamnik u motornom vozilu registriranom na njihovo ime.

    4.Pravne osobe, udruge bez pravne osobnosti, obrtnici i druge fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost plaćaju mjesečnu pristojbu na svaki prijamnik u iznosu utvrđenom člankom 35. stavkom 2 ovoga Zakona, osim ako Zakonom nije drugačije određeno.

    5. Osoba koja ima u vlasništvu ili u posjedu prijamnik, a nije član kućanstva koje plaća mjesečnu pristojbu u skladu s ovim zakonom, obavezna je HRT-u prijaviti prijamnim najkasnije u roku od 30 dana od dana nabave prijamnika ili registracije motornog vozila s ugrađenim prijamnikom, a promjenu adrese, mjesta stanovanja ili sjedišta najkasnije u roku od 15 dana od dana promjene.

    6. Kućanstvom se u smislu ovoga Zakona smatra svaka obiteljska ili druga zajednica osoba koje zajedno stanuju i zajednički troše svoje prihode za podmirenje osnovnih životnih potreba (stanovanja, prehrane i sl.).

    7. HRT vodi evidenciju obveznika mjesečne pristojbe u Republici Hrvatskoj. Na vođenje i korištenje evidencije primjenjuju se propisi o zaštiti osobnih podataka.

    8. Iznimno od odredbe 4. ovoga članka pravne i fizičke osobe koje obavljaju ugostiteljsku djelatnost sukladno posebnom Zakonu, plaćanjem mjesečne pristojbe utvrđene člankom 35., stavkom 2. ovoga Zakona za jedan prijamnik u ugostiteljskom objektu stječu pravo korištenja triju dodatnih prijamnika u istom ugostiteljskom objektu bez plaćanja mjesečne pristojbe.

    Slučajna nejasnoća?

    Ovaj posljednji 8. stavak, napisan općenito i neprecizno, podloga je za različito tumačenje obveza građana – iznajmljivača obiteljskog smještaja, odnosno pružatelja usluga smještaja u domaćinstvu (kućanstvu).

    HRT, naravno, tumači da su građani koju pružaju usluge smještaju u domaćinstvu zapravo fizičke osobe koje obavljaju ugostiteljsku djelatnost u ugostiteljskom objektu te šalju svim registriranim pružateljima usluga u domaćinstvu naloge za plaćanje dodatne HRT pretplate, zatim opomene i čak i ovršne prijedloge. No ovakvo jednostrano tumačenje Zakona nije i ne može biti temelj za jednostrano tumačenje obveze i podnošenje zahtjeva za plaćanje dodatne pristojbe.

    Već ranije, prije donošenja novog Zakona, HRT je pogrešno tumačio odredbe tada važećeg Zakona te angažiranjem akvizitera, plaćenih nadzornika, prijevarom utjerivao dodatnu pristojbu od građana pružatelja usluga u domaćinstvu.

    Zahvaljujući upornim i savjesnim građanima koji su se pravnim sredstvima suprotstavili samovolji jednog državnog poduzeća, donijeto je niz pravomoćnih presuda u korist građana kojima se poništava tumačenje Zakona od strane HRT-a.

    U čemu je “kvaka”?

    Prvo treba razjasniti pravni status građana pružatelja usluga u domaćinstvu. Građani koji pružaju uslugu smještaja ili „iznajmljivači“, nisu fizičke osobe koje se bave gospodarskom djelatnošću kao isključivim izvorom prihoda, oni ne obavljaju gospodarsku djelatnost već jednostavno iznajmljuju dio svojih nekretnina.

    Nekretnine koje se iznajmljuju su dijelovi kućanstva – domaćinstva. Plaćanjem jedne pristojbe za kućanstvo prema stavku 2. članka 34. nositelji domaćinstva, kućanstva ispunjavaju svoju zakonsku obvezu. HRT griješi kada građane u domaćinstvu poistovjećuje sa „fizičkim osobama koje obavljaju ugostiteljsku djelatnost sukladno posebnom zakonu … „i za jedan prijamnik u ugostiteljskom objektu …“ – (stavak 8 čl. 34.).

    Domaćinstvo ne obavlja ugostiteljsku djelatnost i nije ugostiteljski objekt, kako smo već razjasnili. Što se tiče pak samih opomena koje stižu prema uvidu u registar registriranih „iznajmljivača“ one također nisu pravno utemeljene bez postupka utvrđivanja stvarnog stanja u objektu.

    Nadalje, kada bi se domaćinstva poistovjetila s fizičkim osobama koje obavljaju ugostiteljsku djelatnost, onda ista domaćinstva ne bi plaćala redovitu mjesečnu pristojbu kao kućanstva ( ne mogu plaćati pristojbu po dva različita osnova za isti objekt), te bi svaki član kućanstava (koje tada više ne bi bilo kućanstvo) morao plaćati i pristojbu za prijamnik u motornom vozilu registriranom na njihovo ime (st. 3, čl.34).

    Općenito uzevši i ovaj važeći Zakon o Hrvatskoj radioteleviziji u dijelu koji se odnosi na plaćanje pristojbe u najmanju je ruku suprotan pravilima tržišnog natjecanja. Ako se uzme u obzir omjer vlastite produkcije i reprodukcije tuđih sadržaja onda HRT nije bitno programski sadržajno različit od ostalih elektronskih medija koji djeluju u Republici Hrvatskoj. Isti je slučaj i s emitiranjem reklamnih poruka čime se uprihoduju značajna financijska sredstva – nema razlike u odnosu na ostale elektronske medije.

    Pa zašto onda samo HRT ima Zakonsko pravo ubiranja mjesečne pristojbe za primanje HRT signala? Štoviše, ugostiteljski objekti bili oni trgovačka društva ili fizičke osobe, putem svojih prijamnika najmanje emitiraju program HRT-a.

    Daleko se više emitiraju sadržaji stranih i lokalnih elektronskih medija, što je i logično jer je u Republici Hrvatskoj najmanje 80% turista iz inozemstva a pored toga traže se informacije lokalnog karaktera – od prognoze vremena do kulturno-zabavnih sadržaja u turističkom odredištu.

    Sve to ne pruža HRT ali ubire pristojbu. Vrijeme je da se otvori pitanje pristojbe za servis elektronskih medija. Jedan od prijedloga je i raspodjela pristojbe na sve elektronske medije koji pružaju servisne informacije po dogovorenom ključu. Ima i prijedloga koji polaze od načina raspodjele turističke pristojbe.

    Ona se u određenim omjerima dijeli na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. Kao što se turistička pristojba prvenstveno koristi za poboljšanje uvjeta boravka turista u turističkom odredištu, tako bi se i dodatna, „turistička“,RTV pretplata trebala koristiti za pružanje informativnog servisa na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini na više stranih jezika, sadržajnije, točnije i detaljnije.

    Nadamo se da će novi, svježi saborski zastupnici pokrenuti ovo pitanje na mjestu na kojemu je i donijet sporni Zakon o Hrvatskoj radioteleviziji.

    Do tada savjetujemo:

    – Plaćajte i dalje redovitu pristojbu za kućanstva i čuvajte potvrde

    – Ne puštajte NIKOGA u svoj dom ni u smještajne jedinice osim Gospodarskih inspektora

    – Na bilo kakav upit bilo koje osobe o RTV-u ništa ne komentirajte osim izjave da redovito podmirujete svoju obvezu

    – Ako dobijete opomenu, vratite je uz kratku opasku da je vjerojatno došlo do zabune jer vi redovito izvršavate svoje obveze o čemu je HRT dužna voditi evidenciju (st. 7 čl.34). Doslovno napišite samo to ili radije ne pišite ništa, jednostavno se oglušite

    – Ako dobijete ovršni prijedlog izjavite žalbu pisanim putem u predviđenom roku

    – Odjavite RTV prijamnike, fizički ih uklonite iz smještaja ako već plaćate prekomjernu pristojbu i nastavite plaćati jednu RTV pristojbu za prijamnike u nekategoriziranom dijelu domaćinstva

    – Ako dobijete poziv za sud, angažirajte odvjetnika.

    Latest Posts

    Drugi val pandemije i zamijena uloga Hrvatske i susjednih zemalja

    Turizam i drugi val pandemije Covida 19 Drugi val sve više sliči na početak pandemije u ožujku ove godine. Situacija je bolja sa strane boljeg...

    Marketinško udruživanje iznajmljivača 2 – Modeli udruživanja

    Strukovna udruženja Interesno udruživanje nositelja iste djelatnosti u Hrvatskoj već dobro funkcionira. Poduzetnici se udružuju u udruge kojima je osnovni cilj ishođenje povoljnijih uvjeta poslovanja....

    Obiteljski smještaj u Hrvatskoj 1937.

    Tradicija kućne radinosti – obiteljskog smještaja u Hrvatskoj Kada se govori o obiteljskom smještaju, privatnom smještaju, kućnoj radinosti, pružanju ugostiteljskih usluga u domaćinstvu i na...

    Cikloturizam 4. – Kako pripremiti smještaj za cikloturiste ?

    Najveća i najbolje organizirana nevladina organizacija koja zastupa interese biciklista je njemački ADFC -Allgemeiner Deutscher Fahrrad-Club (Bundesverband) e. V.(www.adfc.de) Sa svojih 175 000 članova i...

    Ne propustite

    Marketinško udruživanje iznajmljivača 2 – Modeli udruživanja

    Strukovna udruženja Interesno udruživanje nositelja iste djelatnosti u Hrvatskoj već dobro funkcionira. Poduzetnici se udružuju u udruge kojima je osnovni cilj ishođenje povoljnijih uvjeta poslovanja....

    Obiteljski smještaj u Hrvatskoj 1937.

    Tradicija kućne radinosti – obiteljskog smještaja u Hrvatskoj Kada se govori o obiteljskom smještaju, privatnom smještaju, kućnoj radinosti, pružanju ugostiteljskih usluga u domaćinstvu i na...

    Cikloturizam 4. – Kako pripremiti smještaj za cikloturiste ?

    Najveća i najbolje organizirana nevladina organizacija koja zastupa interese biciklista je njemački ADFC -Allgemeiner Deutscher Fahrrad-Club (Bundesverband) e. V.(www.adfc.de) Sa svojih 175 000 članova i...

    Marketinško udruživanje iznajmljivača

    Marketinško udruživanje – marketinške zadruge Mikro poduzetnici u turizmu, kao i u drugim djelatnostima , imaju zajednički problem – nemogućnost bavljenja aktivnim marketingom. Možda se...

    CIKLOTURIZAM 3: VRSTE BICIKLIZMA I DEFINICIJA CIKLOTURIZMA

    Biciklizam općenito svrstavamo u tri skupine: Ciklomobilnost Biciklistički sport Cikloturizam Pojam cikloturizma najbolje objašnjava sljedeća definicija : Kod cikloturizma bicikl je transportno sredstvo za doživljaj na destinaciji. Glavne ciljane...

    Newsletter

    Ostanite u kontaktu i primajte najnovije savjete!