Nastanak bicikla kao prijevoznog sredstva
1817 (prije 203 godine), njemački barun Karl von Dreis izumio je bicikl. To je u početku bio „stroj za hodanje“. Iako se je razvijao kroz godine u mnogim drugim zemljama, (npr. Irac John Boyd Dunlop je ugradio prve pneumatike na bicikl), ostaje činjenica da bicikl potječe iz Njemačke.
Ova činjenica je važna jer je danas Njemačka zemlja koja ulaže najveća sredstva u razvoj ciklomobilnosti. Nijemci su najbrojniji cikloturisti a njemački ADFC je postavio standarde za „bike friendly“ usluge.
Bicikl kao prijevozno sredstvo
Od svog nastanka pa do osamdesetih godina prošlog stoljeća, bicikl je bio tretiran, poput automobila i motocikla, isključivo kao prijevozno sredstvo s kojim su moguća i sportska natjecanja.
Najmasovnija upotreba bicikla kao prijevoznog sredstva bila je i još je uvijek u mnogoljudnim zemljama dalekog istoka poput Kine i Indije. Od europskih zemalja takav status kroz povijest imaju Nizozemska i Danska, ravničarske zemlje pogodne za svakodnevnu uporabu bicikla kao prometnog sredstva.
Masovna zastupljenost bicikla kao prijevoznog sredstva u drugim zemljama postupno je opadala s rastom standarda i dostupnošću vozila na motorni pogon.
Veliki gradovi predvodnici ciklomobilnosti
Veliki gradovi u Njemačkoj i u Europi razvijaju sustave ciklomobilnosti za svoje stanovnike. Potiče se korištenje bicikla kao prijevoznog sredstva u svakodnevnoj upotrebi. Organizacija intermodalnog i multimodalnog prijevoza s biciklom kao osnovnim sredstvom prijevoza rezultira ogromnim povećanjem biciklista. Iz te se mase „regrutiraju“ različite ciljne skupine cikloturista.
Još 2011. je u Njemačkoj bilo registrirano 70 milijuna bicikala. Tada je 80% domaćinstava imalo barem jedan bicikl. 25% domaćinstava ima čak tri i više bicikala. U deset godina broj bicikla se povećao za 10 milijuna.
Veliki gradovi bilježe snažan rast korištenja bicikla u prometu : München 1996-6%, 2011.-17%, Frankfurt 1998.-6%, 2008.-14%, Rostock 1998.-9%, 2008.-20%
Plan razvoja predviđa da će do 2020. promet biciklom preuzeti 15% ukupnog prometa. Za ruralna područja se predviđa rast sa sadašnjih 8 na 13% a za urbana s 11 na 16%.
(nastavlja se)
