Srijeda, 14 svibnja, 2025
spot_img
Više

    Najnovije objave

    Marketinško udruživanje iznajmljivača 3 – Turističke marketinške zadruge

    Mali poljoprivredni proizvođači, osobito oni organizirani kao obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, u sličnom su tržišnom položaju kao i domaćini obiteljskog smještaja u domaćinstvu i na OPGu. Mali obim proizvodnje, odnosno mali smještajni kapaciteti ne dozvoljavaju angažman više stručnih ljudi koji bi se bavili marketingom. Članovi obitelji se primarno bave uzgojem poljoprivrednih kultura ili domaćih životinja, odnosno pružanjem usluga smještaja i svim poslovima vezanim uz tu uslugu.

    Zbog navedenih okolnosti poslovanja poslovi nabave i prodaje opterećeni su visokim troškovima. Kod nabave sredstava za rad, repromaterijala, nabavne cijene su gotovo istovjetne onima koje plaćaju i građani. Veće tvrtke dobavljaju sve što im je potrebno po znatno nižim cijenama jer jednom kupovinom uzimaju veću količinu.
    Kod plasmana proizvoda i usluga mali poduzetnici moraju plaćati visoke posredničke provizije ili odobravati visoke rabate jer svoje proizvode i usluge ne uspijevaju sami plasirati krajnjem kupcu već to za njih čine posrednici, „prekupci“.

    Osim ovih financijskih gubitaka, kod plasmana koji se isključivo oslanja na posrednike, gubi se neposredan kontakt i komunikacija s kupcem. Određeni popusti i druge pogodnosti kupcu osiguravaju posrednici pa se lojalnost s pružatelja usluge „seli“ na posrednika. Ta nepovoljna situacija do posebnog izražaja dolazi u trenutku raskida poslovnog odnosa između pružatelja usluge i posrednika.

    Pravilo zlatne trećine

    Za pružatelje usluge smještaja u domaćinstvu i na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu vrijedi „zlatno pravilo trećine“. Idealan plasman usluge bio bi onaj po kojemu bi se 1/3 prometa odvijala preko posrednika, 1/3 putem vlastite (zadružne) web stranice i 1/3 izravnim kontaktom s gostima putem programa lojalnosti. Udruživanjem u turističku marketinšku zadrugu moguće je dostići ovaj idealan model plasmana.

    Što je to zadruga?

    Zadruga je oblik udruživanja radi zajedničkoga rada dobrovoljno udruženih ljudi na nekom poslu u kojemu ostvaruju zajednički interes. Dionici se unaprijed usuglašavaju za načela i pravila ponašanja i poslovanja. Moglo bi se reći da je zadruga „čvršće“ organizirana udruga s ciljem tržišnog djelovanja.

    Povijest zadrugarstva seže u vremena kada je obitelj postala osnovna zajednica. Suvremeni oblik zadrugarstvo dobiva u drugoj polovici devetnaestog stoljeća, početkom industrijalizacije.

    Današnje zadruge, razvijene u zemljama zapadne Europe, temelje se na osnovama zadrugarstva. Ta je načela 1995. revidirao i usvojio Međunarodni zadružni savez (International Cooperative Alliance – ICA), osnovan još 1896. u Londonu.

    Osnovna načela su:
    • načelo dobrovoljnog i otvorenog članstva (zadruzi mogu pristupiti sve osobe koje su spremne preuzeti članske obveze);
    • načelo demokracije (radom zadruge upravljaju članovi prema načelu: jedan član = jedan glas);
    • načelo udjela u profitu zadruge (profit se raspodjeljuje među članovima sukladno njihovom udjelu u prometu poslovanja zadruge);
    • načelo autonomije i nezavisnosti;
    • načelo izobrazbe, osposobljavanja i priopćavanja;
    • načelo međuzadružne suradnje;
    • načelo brige o zajedništvu

    Što je to turistička marketinška zadruga?

    Iako su najpoznatije, poljoprivredne zadruge nisu jedine a nisu bile ni prve koje su se organizirale. Pored stambenih, štednih, obrtničkih i mnogih drugih, u novije vrijeme se sve više organiziraju i marketinške zadruge. Turistička marketinška zadruga bila bi jedan novi oblik zadrugarstva. Principi zadrugarstva ovdje bi se primjenjivali prije svega na objedinjeni plasman usluga. Zadrugari bi uložili svoj novac u osnovna sredstva zajedničkog marketinga. To je prije svega platforma, web stranica s funkcijom web shopa, zatim upravitelj zadruge, odnosno stručna osoba za digitalni marketing. Druga značajna aktivnost ove zadruge mogla bi biti objedinjena nabava potrošnog materijala i postizanje boljih uvjeta nabave. Posebna pogodnost bila bi i ugovaranje usluga s trećom stranom kao što su servisi za čišćenje, pružatelji ostalih usluga u turizmu poput izleta, najmova opreme i slično. Zadruga bi mogla nastupati u tijelima turističke zajednice kao objedinjeni smještaj pa bi i s tog osnova imala pravo na mandate. Mogla bi konkurirati na raznim natječajima kojima se nude bespovratna sredstva za unapređenje usluge. To je osobito važno u sljedećoj financijskoj perspektivi EU kada će se posebno voditi računa o poticanju digitalne tehnologije, obnovljivih izvora energije i „zelenog“ poslovanja.

    Zakonodavno – pravni okvir

    Zadruge se osnivaju temeljem Zakona o zadrugama (https://www.zakon.hr/z/458/Zakon-o-zadrugama ).

    Sljedeći važan podzakonski akt je Pravilnik o imeniku članova zadruge (http://www.propisi.hr/print.php?id=5716 ).

    Osnovne postavke navedenog Zakona su sljedeće :
    – Zadrugar je fizička osoba koja u cijelosti ili djelomično posluje putem zadruge (prodaje svoje proizvode i/ili usluge ili nabavlja proizvode i/ili usluge potrebne za obavljanje djelatnosti)

    – Svojstvo zadrugara stječe se osnivanjem ili pristupanjem zadruzi.
    – Zadruga je pravna osoba i upisuje se u sudski registar.
    – Predmet poslovanja zadruge može biti svaka djelatnost koja nije zabranjena zakonom.
    – Zadrugu mogu osnovati najmanje tri osnivača, fizičke i/ili pravne osobe
    – Novi zadrugari imaju ista prava i obveze kao osnivači.

    – Zadrugari ulažu jednake članske uloge, u novcu ili stvarima i pravima čija se kunska protuvrijednost određuje prema kriterijima koji se donose pravilima zadruge.
    – Zadrugom upravljaju zadrugari, po načelu: svaki zadrugar = jedan glas, ako ugovorom o osnivanju ili pravilima nije drukčije riješeno.
    – Zadruga vodi imenik zadrugara u skladu s Pravilnikom o imeniku zadrugara.
    – Tijela zadruge su: skupština, Nadzorni odbor i upravitelj ili uprava.

    – Skupština je najviše tijelo zadruge koje: donosi pravila i druge opće akte, bira i opoziva Nadzorni odbor i upravitelja, odnosno upravu i druga tijela, donosi plan i program rada, donosi odluku o kreditnom zaduženju zadruge, te o opterećenju i otuđivanju pokretne i nepokretne imovine, odlučuje o raspodjeli dobiti, te pokriću gubitaka, usvaja financijsko izvješće zadruge i izvješće o obavljenoj reviziji, donosi odluku o isključenju zadrugara, donosi odluku o suosnivanju druge zadruge, odlučuje o svim oblicima udruživanja i razdruživanja, odlučuje o svim pitanjima u skladu sa zakonom i pravilima zadruge.

    – Nadzorni odbor ima najmanje tri člana. Skupština bira Nadzorni odbor većinom svih zadrugara na vrijeme od dvije godine. Član Nadzornog odbora može biti opozvan i prije vremena na koji je izabran. U postupcima protiv članova Nadzornog odbora zadrugu zastupaju opunomoćenici koje bira skupština. Ako zadruga ima manje od deset zadrugara, skupština zadrugara može obavljati poslove Nadzornog odbora.

    – Upravitelj ili uprava zastupa i predstavlja zadrugu, te obavlja druge poslove utvrđene ugovorom o osnivanju, pravilima zadruge i zakonom. Mandat upravitelja je četiri godine ako ugovorom o osnivanju i pravilima zadruge nije drukčije određeno. Upravitelj ne moţe biti član Nadzornog odbora, ali mora biti nazočan sjednicama Nadzornog odbora, bez prava odlučivanja.

    – Imovinu zadruge čine članski ulozi zadrugara i imovina stečena poslovanjem zadruge.
    – Zadrugar ne može bez suglasnosti ostalih zadrugara raspolagati svojim udjelom u zadruzi ni pojedinim stvarima i pravima.
    – Dobit pripada zadrugarima sukladno odredbama ugovora o osnivanju i pravilima zadruge. Skupština zadruge može odlučiti da dobit ili dio dobiti uporabi za razvoj zadruge. HZPSS: Poljoprivredne marketinške zadruge 26

    – Zadruga u pravnom prometu odgovara za svoje obveze svom svojom imovinom. Za obveze koje se ne mogu namiriti iz sredstava zadruge odgovaraju zadrugari, u skladu sa zakonom i pravilima zadruge.

    – Zadruga prestaje: ako se broj zadrugara smanji ispod broja propisanog ovim Zakonom, kada skupština zadruge dvotrećinskom većinom svih glasova zadrugara odluči da zadruga prestaje, da se spoji s drugom zadrugom ili da se pripoji drugoj zadruzi odnosno da se podijeli na više zadruga, ako se pravomoćnom odlukom suda utvrdi ništavost upisa u sudski registar, u slučaju stečaja, u drugim slučajevima utvrđenim zakonom, ugovorom o osnivanju zadruge, odnosno pravilima zadruge. *HZPSS: Poljoprivredne marketinške zadruge

    (NASTAVLJA SE)

    Latest Posts

    Ne propustite

    Newsletter

    Ostanite u kontaktu i primajte najnovije savjete!