Utorak, 18 veljače, 2025
spot_img
Više

    Najnovije objave

    „Kruške i jabuke“ poreza i davanja 2

    Porez na dohodak od imovine i porez na dohodak od nesamostalnog rada

    Dolazimo do „teme svih tema“ koju obožavaju ekonomski stručnjaci. Jednostavno nisi pravi stručnjak ako ne postaviš pitanje : „Zašto iznajmljivači plaćaju manji porez na dohodak od radnika?“ Ovako skrojeno pitanje sugerira opasno povlašten položaj iznajmljivača nad radnikom.

    E sad, tko ili što je iznajmljivač?

    Kaže zakon da je iznajmljivač građanin, fizička osoba, državljanin Republike Hrvatske ili neke druge zemlje Europske unije ili neke od zemalja Europskog gospodarskog prostora. On, iznajmljivač je vlasnik nekretnine, (član obitelji kao suvlasnik).

    Znači samo vlasnik može pružati uslugu smještaja ili iznajmljivati i organizirati smještaj turistima. I to u limitiranim uvjetima. Tu dolazimo do porezne definicije prihoda iznajmljivača kao prihoda od imovine i imovinskih prava.

    Ovo nije djelatnost, nego najam nekretnine. Vrlo slično najmu stanova i poslovnih prostora, samo dodatno zakomplicirano.

    Tko je radnik?

    Radnik je zaposlenik neke tvrtke, privatne ili javne, zaposlenik institucije, nevladine organizacije, javnog servisa… čak i saborski zastupnici su radnici, kao i politički tajnici, ministri i svi koji primaju plaću za svoj rad.

    Radnik za svoj rad prima neto plaću. Za bruto plaću većina radnika niti ne zna jer mu ona puno ne znači. Zato ju poznaju poslodavci, njima je trošak radnika bruto plaća. Oni radnika plaćaju bruto, a radnik od njih prima plaću neto. Razlika je velika.

    Može li iznajmljivač biti radnik?

    Odgovor je DA. Iznajmljivač može biti radnik, djelatnik, dužnosnik, umirovljenik, obrtnik, vlasnik trgovačkog društva, nezaposlenik…svaki građanin iz gornje definicije koji je VLASNIK nekretnine.

    Pa koliko onda to poreza na dohodak plaća iznajmljivač ? Ako je radnik, onda plaća porez na dohodak od nesamostalnog rada i još porez na dohodak od imovine i imovinskih prava. Porez na dohodak od nesamostalnog rada se plaća prema složenom obračunu. Ovdje ćemo dati samo jedan primjer kako to izgleda kada je bruto plaća 8.000,00 kuna:

    Primjerice, osoba koja ima bruto I plaću u iznosu od 8.000 kuna te prirez plaća u Zagrebu i nema dodatnih odbitaka, od 01.01.2020. godine ostvaruje mjesečnu neto plaću od 5.720,32 kune nakon plaćanja i 679,68 kuna poreza i prireza.

    Osoba mlađa od 25 godina ostvarit će godišnji povrat poreza u iznosu od 8.156,16 kuna, a osoba stara od 26 do 30 godina 50% tog iznosa odnosno 4.078,08 kuna . Različitim računskim akrobacijama nastoji se vratiti nešto oduzetog novca na plaću.

    Iznajmljivač – umirovljenik plaća porez na dohodak na mirovinu ako je ista veća od 4.000,00 kuna po stopi od 24%, odnosno 36% umanjenoj za 50% (do 30.000 kuna mjesečnih prihoda 24%, više od 30.000 36%). Znači većina hrvatskih umirovljenika ne plaća porez na dohodak na mirovinu jer imaju mirovinu znatno nižu od „praga“ (4.000,00 kuna). Ona je u listopadu ove godine iznosila 2.874,11 kuna.

    Ali SVAKI umirovljenik plaća porez na dohodak od imovine i imovinskih prava. Takvih iznajmljivača – umirovljenika ima 30% prema anketi Zajednice obiteljskog turizma HGK, provedenoj na početku pandemije Covid 19 u ožujku ove godine. Znači 30% iznajmljivača NE PLAĆA porez na dohodak od nesamostalnog rada, odnosno mirovina.

    30% iznajmljivača su, također prema anketi Zajednice obiteljskog turizma HGK, obrtnici i poduzetnici. E oni plaćaju porez na dohodak od samostalne djelatnosti ili od nesamostalnog rada a neki i porez na dobit.

    Godišnja porezna osnovica za dohodak od samostalne djelatnosti je 24% do 360.000 kuna i 36% iznad 360.000 kuna. Porez na dobit se plaća po stopi od 12% za ukupne prihode do 7,5 milijuna kuna odnosno po stopi od 18% ako su prihodi veći od 7,5 milijuna kuna.

    Zadnja trećina iznajmljivača su zaposlenici, odnosno radnici i oni bez posla, nezaposleni. Radnici plaćaju porez na dohodak od nesamostalnog rada i još porez na dohodak od imovine i imovinskih prava. Oni koji nisu zaposleni ne plaćaju porez na dohodak od nesamostalnog rada.

    Neki primaju novčanu pomoć za nezaposlene ako ispunjavaju osnovni uvjet: „Pravo na novčanu naknadu stječe nezaposlena osoba koja u trenutku prestanka radnog odnosa ima najmanje 9 mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca.

    Kao vrijeme provedeno na radu smatra se vrijeme obveznog osiguranja po propisima o mirovinskom osiguranju ostvareno na temelju radnog odnosa u Republici Hrvatskoj kao i na temelju obavljanja samostalne djelatnosti u Republici Hrvatskoj te vrijeme koje je radnik bio privremeno nesposoban za rad, odnosno na rodiljnom, roditeljskom, posvojiteljskom ili skrbničkom dopustu nakon prestanka radnog odnosa odnosno prestanka obavljanja samostalne djelatnosti, ako je za to vrijeme primao naknadu plaće prema posebnim propisima i ako je uplaćen doprinos za zapošljavanje.“ I: „Nezaposlena osoba ne može ostvariti novčanu naknadu, ako je radni odnos odnosno služba prestala:

    • zbog toga što je otkazala radni odnos odnosno službu, osim u slučaju izvanrednog otkaza ugovora o radu uzrokovanog ponašanjem poslodavca,
    • pisanim sporazumom o prestanku radnog odnosa odnosno službe,
    • sudskom nagodbom kojom je utvrđen prestanak radnog odnosa,
    • zbog toga što nije zadovoljila na probnom radu ili nije zadovoljila tijekom pripravničkog, odnosno vježbeničkog staža, odnosno nije u propisanom roku položila stručni ispit koji je posebnim propisom utvrđen kao uvjet za nastavak rada,
    • redovnim otkazom uvjetovanim skrivljenim ponašanjem radnika ili izvanrednim otkazom zbog teške povrede radne obveze odnosno službene dužnosti ili prestankom službe po sili zakona zbog razloga uvjetovanih ponašanjem službenika,
    • zbog izdržavanja kazne zatvora duže od tri mjeseca.

    Pravo na novčanu naknadu ne stječe nezaposlena osoba kojoj bi to pravo pripadalo po prestanku radnog odnosa odnosno službe ako je taj radni odnos trajao kraće od tri mjeseca, a prethodni radni odnos ili služba prestao na neki od gore navedenih načina odnosno prethodna samostalna djelatnost prestala bez opravdanih razloga.

    Iznimno, pripada pravo na novčanu naknadu nezaposlenoj osobi kojoj je prestao radni odnos odnosno služba pisanim sporazumom ako je do prestanka radnog odnosa, odnosno službe, došlo zbog premještaja bračnog druga, odnosno izvanbračnog druga ili životnog partnera u drugo mjesto prebivališta po posebnim propisima, zbog promjene prebivališta iz zdravstvenih razloga, a na temelju mišljenja zdravstvene ustanove koju određuje ministar nadležan za zdravstvo, te na prijedlog poslodavca, a u slučaju kolektivnog zbrinjavanja viška radnika prema posebnom propisu.“

    Kolika je visina naknade za nezaposlene koji ispunjavaju uvjete ? : „Valja napomenuti da najviši iznos novčane naknade za prvih 90 dana korištenja ne može biti viši od 70 posto, a za preostalo vrijeme korištenja ne može biti viši od 35 posto iznosa prosječne plaće isplaćene u gospodarstvu Republike Hrvatske u prethodnoj godini prema posljednjem službeno objavljenom podatku.

    Također, najniži iznos novčane naknade ne može biti niži od 50 posto iznosa minimalne plaće, umanjene za doprinose za obvezna osiguranja utvrđene posebnim propisom, osim u slučaju kada se visina novčane naknade određuje prema postotku vremena provedenom na radu.“ Prevedeno na Hrvatski to su iznosi prosječno 2.000 do 4.000 kuna. Upravo onoliko koliko Vlada daje za minimalne plaće onih kojima je zabranjen i onemogućen rad zbog pandemije Covida 19.

    Koji iznajmljivači plaćaju manje poreza na dohodak od radnika ?

    To su u prvome redu umirovljenici s prosječnim mirovinama, odnosno s mirovinama do 4.000,00 kuna. Iza njih slijede nezaposleni koji primaju i oni koji ne primaju novčanu naknadu za nezaposlene. Ukupno je to negdje oko 35 do 40% populacije iznajmljivača. Negdje oko 35-40.000 ljudi.

    Ti ljudi ostvaruju godišnji prosječni prihod od mirovina 34.489,32 kune. Na taj prihod ne plaćaju porez na dohodak. Još dodatno na to ostvaruju prosječni godišnji prihod od iznajmljivanja u iznosu od 45.000,00 kuna. Na taj prihod plaćaju porez na dohodak, prirez, turističku pristojbu i turističku članarinu, što zajedno iznosi oko 10%.

    Bruto godišnji prihod onih koji plaćaju manje poreza na dohodak od radnika ( primaju mirovinu ili naknadu za nezaposlene) može iznositi i do 79.489,32 kune.

    Ako usporedimo godišnja primanja radnika koji nisu iznajmljivači, a koji plaćaju više poreza na dohodak od iznajmljivača – umirovljenika i iznajmljivača – nezaposlenih onda to izgleda ovako:

    Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenim pravnim osobama u Hrvatskoj je u siječnju ove godine iznosila 6.796,00 kuna. Na razini godine to bi bilo 81.552,00 kune. Prosječna mjesečna neto plaća u javnom sektoru viša je za gotovo 1.000,00 kuna od prosjeka u pravnim osobama .

    Na kraju ću reći samo jedno: oni koji žele shvatiti mogu, oni koji ne mogu, što im ja mogu?

    (Nastavlja se)

    Latest Posts

    Ne propustite

    Newsletter

    Ostanite u kontaktu i primajte najnovije savjete!