Statistički podaci Hrvatske turističke zajednice o turističkom prometu do 31.08.
Prema podacima Hrvatske turističke zajednice do konca kolovoza su ostvareni sljedeći rezultati fizičkog turističkog prometa:
Od 01. 07. do 31. 08. 5,2 milijuna dolazaka (54% od prometa 2019.)
39,8 milijuna noćenja (62% od prometa 2019.)
Od 01. 01. do 31. 08. 6,8 milijuna dolazaka (41% od prometa 2019.)
47,5 milijuna noćenja (53% od prometa 2019.)
Prema vrstama smještaja u razdoblju 01.07. do 31.08. hoteli su imali 41% prošlogodišnjeg ostvarenja u dolascima (925.118) i 44% u noćenjima (4.395.893), kampovi 55% prošlogodišnjeg ostvarenja dolazaka (876.171) i 57% prošlogodišnjeg ostvarenja noćenja (6.642.739). Objekti u domaćinstvu i na OPG-u su imali 58% prošlogodišnjeg ostvarenja u dolascima (2.500.448) i 66% prošlogodišnjeg ostvarenja u noćenjima (17.974.668).
Nautički charter je ostvario 68% prošlogodišnjih dolazaka (148.857) i 70% prošlogodišnjih noćenja (1.073.103). Ostali ugostiteljski objekti za smještaj su ostvarili 48% prošlogodišnjih dolazaka (418.231) i 56% od prošlogodišnjih noćenja (2.423.489). Nekomercijalni smještaj („vikendice“) je ostvario 97% prošlogodišnjih dolazaka (311.696) i 83% prošlogodišnjih noćenja (7.272.551).
Hoteli, kampovi i obiteljski smještaj
Zajedno su ostvarili 29.013.300 noćenja, odnosno 73% svih noćenja. Hoteli i kampovi su zajedno ostvarili 11.038.632. U obiteljskom smještaju je ostvareno 6.936.036 više noćenja od hotela i kampova zajedno. U nekomercijalnom smještaju („vikendice“) ostvareno je 629.812 noćenja više nego u svim kampovima i čak 2.876.658 noćenja više nego u svim hotelima zajedno.
Prema vrstama smještaja top 10 turističkih odredišta:
Hotelski smještaj:
1. Poreč
2.Rovinj
3. Dubrovnik
4.Umag
5. Crikvenica
6. Zadar
7. Opatija
8. Tučepi
9. Labin
10. Gradac
Kampovi:
1. Rovinj
2. Funtana
3. Tar
4. Vrsar
5. Medulin
6. Mali Lošinj
7. Novalja
8. Cres
9. Umag
10. Krk
Obiteljski smještaj:
1. Crikvenica
2. Rab
3. Medulin
4. Makarska
5. Novalja
6. Split
7. Vir
8. Omiš
9. Poreč
10. Zadar
Najjača turistička odredišta prema ukupnom fizičkom prometu:
1. Vir
2. Rovinj
3. Medulin
4. Crikvenica
5. Poreč
6. Novalja
7. Mali Lošinj
8. Umag
9. Rab
10. Zadar
Najmanji pad dolazaka i noćenja u odnosu na prošlu godinu bilježe turistički klasteri Dalmacija – Zadar, pa Kvarner, slijede Dalmacija – Šibenik, Dalmacija – Split, Istra, Lika-Karlovac, Središnja Hrvatska, Slavonija, Dalmacija – Dubrovnik i Grad Zagreb. Grad Zagreb i Dalmacija Dubrovnik bilježe najveći pad fizičkog turističkog prometa u odnosu na 2019.
Istra i Kvarner imaju najveće udjele u ostvarenju fizičkog turističkog prometa – Istra 26%, Kvarner 21 %. Slijede Dalmacija Zadar i Dalmacija Split s po 18% udjela.
Ovi, ali i svi ostali podaci dati će nam dobar materijal za analizu ove, Covid 19, turističke sezone.
Ono što ovi brojčani podaci ne pokazuju također je vrlo važno a odnosi se na upravljanje turizmom u kriznoj godini. Sudeći po zakašnjelim reakcijama vlasti na odluke pojedinih emitivnih zemalja ali i opuštanju najvažnijih aktera u špici turističke sezone, upravljanje je moglo biti i bolje. No bit će vremena za podrobniju analizu. Za sada možemo reći da je sve na 50%. Tako se moramo i ponašati.