Što je to ruralni prostor ?
Nema jasne zemljopisne podjele područja niti popisa/definicije ruralnog stanovništva. Univerzalna obilježja ruralnog područja (prema Ashley i Maxwell, 2001.) su:
• Prostor gdje ljudske naseobine i infrastruktura zaposjedaju manji dio krajolika;.
• Prostor u kojemu prirodni okoliš obilježavaju livade, šume, planine ili pustinje;
• Manja naselja (prosječno od 5-10.000 stanovnika);
• Prostori u kojima većina ljudi radi na obiteljskim domaćinstvima;
• Cijena zemljišta je relativno niža od urbanih područja;
• Mjesta gdje gospodarske aktivnosti opterećuju povećani troškovi, prvenstveno uvjetovani udaljenošću od gradova i neadekvatnom infrastrukturom.
Prema navedenim smjernicama koje opisuju ruralno područje, Hrvatska se svrstava u ruralne zemlje, u kojoj polovina stanovnika živi u nekoliko većih gradova koji zauzimaju relativno malu površinu. Ruralni prostor definira Republiku Hrvatsku a to se vidi iz sljedećih podataka:
• 91,6% od ukupnog prostora RH nalazi se na ruralnom području,
• 88,7% naselja nalazi se na ruralnom području,
• 47,6% stanovnika RH živi na ruralnom području.
Što je to urbani prostor ?
Europske države definiraju urbanizirana područja na osnovi urbane uporabe zemljišta, ne dopuštajući nikakve prekide više od 200 m udaljenosti te rabe satelitsko snimanje radi određivanja granica urbanog područja.
U slabije razvijenim zemljama, osim zahtjeva o uporabi zemljišta i gustoći stanovništva, ponekad se rabi zahtjev da se velika većina stanovništva, obično 75 %, ne bavi poljoprivredom i/ili ribarstvom
Loše strane ruralnog područja za gospodarstvenike :
• Mjesta gdje gospodarske aktivnosti opterećuju povećani troškovi, prvenstveno uvjetovani udaljenošću od gradova i neadekvatnom infrastrukturom.
• (prema Ashley i Maxwell, 2001)
Loše strane ruralnog područja za stanovništvo:
• Pogoršani uvjeti za bavljenje poljoprivredom
• Niska kvaliteta života
• Prometna izoliranost ruralnih područja
• Zanemarenost ruralnih područja u razvojnoj politici
• *Anketa Platforme za ruralni razvoj Jugoistočne Europe 2016.
Loša demografska slika i trendovi dovode do:
. depopulacije prostora
. odlaska radno aktivnog, reproduktivnog stanovništva
. naglog starenja zajednice
. neodrživosti zdravstvenih i mirovinskih fondova
. na udaru propadanja su školski sustav i komunalna infrastruktura
. pad prihoda od poreza na dohodak
. za opstanak zajednice potreban je mehanički priliv stanovništva iz drugih regija i zemalja, kulturni šok
Kod sagledavanja rješenja bitno voditi računa o ODGOVORNOM I ODRŽIVOM RAZVOJU
„Održivi razvoj je okvir za oblikovanje politika i strategija kontinuiranog gospodarskog i socijalnog napretka, bez štete za okoliš i prirodne izvore bitne za ljudske djelatnosti u budućnosti. On se oslanja na ambicioznu ideju prema kojoj razvoj ne smije ugrožavati budućnost dolazećih naraštaja trošenjem neobnovljivih izvora i dugoročnim devastiranjem i zagađivanjem okoliša. Osnovni je cilj osigurati održivo korištenje prirodnih izvora na nacionalnoj i međunarodnoj razini.”
*odraz.hr – Održivi razvoj zajednice
Učimo od najboljih
Rad u poduzeću+zadružna poljoprivreda+obiteljski turizam
Najviše su na održivom i odgovornom ruralnom razvoju napravile regije u Alpama. Zadržana je i unaprijeđena poljoprivredna proizvodnja (osobito proizvodnja mlijeka i mliječnih prerađevina). Unaprijeđene su tradicionalne djelatnosti poput prerade drva. Stasala su nova tehnološka mikro i mala poduzeća. Turizam je postao platforma za opstanak malih ruralnih zajednica.
Obitelji ostvaruju svoje prihode kroz moguća tri izvora:
• Rad u poduzeću
• Poljoprivrednom na obiteljskom gospodarstvu
• Turizmom u domaćinstvu
Takav model pomaže prevladavanju nedostataka života na ruralnom prostoru. Zbog većih prihoda obitelji i zajednice, više se ulaže u komunalnu infrastrukturu, prometnu povezanost. Urbani centri su dostupniji a život na ruralnom prostoru kvalitetniji.
Danas ovakav pristup dobiva snažnu potporu digitalne ekonomije, osobito u „radu od kuće“ i „digitalnom nomadstvu“. Već imamo svijetlih primjera u našem bližem okruženju. Pomalo se slika mijenja…
N. Pinezić